preskoči na sadržaj

Osnovna škola Žnjan-Pazdigrad

Login
Kalendar
« Siječanj 2021 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Pobjednici EP

Zidovi nisu prepreke

Planet Zemlja

Časopis Istraživači

Video spot

Škola budućnosti

Brojač posjeta
Ispis statistike od 24. 5. 2018.

Ukupno: 228271
Ovaj mjesec: 4706
Ovaj tjedan: 643
Danas: 14
Lokalna zajednica

Vremenska prognoza

Korisni linkovi
Lista linkova je prazna
Školski kurikulum

E-Dnevnik

Edit CodeSchool

eSavjetovalište

Pretežno vedro

Memory igra

Prometna učilica

Safety net

Poštanski pretinac

Virtualna knjižnica

Upisi u srednju školu

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
“Leptir” - o depresiji kod adolescenata
Autor: Anita Dujela, 9. 1. 2019.

"Popustljiv odgoj sve češće i izraženije zastupljen u suvremenoj obtelji doveo je do neravnoteže roditeljskih dimenzija - kontrole i podrške. Dok dimenzija podrške jača, dimenzija kontrole slabi. Roditelji sve češće i sve više odrađuju sadržaje za koje su njihova djeca zrela i sposobna. Na taj način im  smanjuju kapacitete za rješavanje problema u budućnosti, čineći ih krhkijim i neotpornijima za suočavanja sa stresom. S druge strane  roditelji sve češće adolescentu bez dovoljno znanja, vještina i životnih iskustava, sa snažnim nagonima i smanjenom samokontrolom ponašanja ustupaju prostor odlučivanja, određivanja granica i oblikovanja struktura ponašanja. Mladi danas jako puno znaju o stvarima koje za njihov uzrast uopće nisu bitne, a često su i  štetne, dok ne znaju rješavati probleme i situacije primjerene svojoj dobi.  Ovo sve skupa ima za posljedicu razmaženog, ali i anksioznog i depresivnog adolescenta."

U nastavku pročitajte više i informirajte se na vrijeme.

Izvor: Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ, autor: K.Čolak Jurić


Bolest s tisuću lica, bolest suvremenog društva, bolest budućnosti, prikrivena bolest, neki su od često korištenih naziva za depresiju. Oni govore o porastu njene zastupljenosti u društvu, poteškoćama u dijagnosticiranju, osobito kod mladih te odgađanju liječenja. Depresija se može odrediti kao biopsihosocijalni poremećaj raspoloženja čiji simptomi mogu doći do izražaja na misaonom, ponašajnom, afektivnom i/ili tjelesnom planu.

Mozak adolescenta nije isti mozgu odrasle osobe. On je pod značajnim utjecajem hormona koji mladu osobu potiču na uzbuđenja, avanture, istraživanja, zadovoljavanja nagona i širenja granica. S druge strane razvoj čeonog režanja odgovornog za samoregulaciju ponašanja (procjenjivanje situacija, odlučivanje što i kako nešto napraviti, planiranje aktivnosti, upravljanje emocijama i sl.) nije dovršen, što ponašanja adolescenta čini rizičnijima.

Cijeli članak pročitajte na poveznici.

U Savjetovalištu za djecu i mlade Nastavnog zavoda za javno zdravstvo roditelji i djeca lako i brzo mogu doći do potrebnih informacija ili biti uključeni u savjetodavni tretman. Moguća su telefonska savjetovanja i informiranja, savjetovanja i informiranja putem E-savjetovališta "Pitaj, ne skitaj" te savjetovanja i informiranja u prostorima savjetovališta. Ukoliko stručni suradnik procjeni da je potreban tretman moguće je zakazati termin i bez uputnice započeti savjetodavni tretman.  





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju